Karijerno savetovanje postaje sve važnija komponenta obrazovne i tržišno-radne politike širom Evrope: ono pomaže mladima da razumeju svoje interese i sposobnosti, biraju škole i zanimanja, i uspešnije prelaze u svet rada. I u Srbiji je taj proces prepoznat, ali postoje razlike u stepenu razvijenosti, institucionalizaciji i dostupnosti usluga u odnosu na neka od zemalja EU ili kandidata.
Srbija – stanje i izazovi
U Srbiji, zakonski okvir je postavljen — npr. promene u Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja iz 2013.-te (i dopune 2017.) uvele su obavezu da škole razvijaju karijerno vođenje i savetovanje. Takođe, postoje standardi za usluge savetovanja i orijentacije. Međutim, iz istraživanja se vidi da su neka područja slabije razvijena: koordinacija između aktera, sistemska dostupnost usluga u svim školama, kvalitet i stalni radni model savetovanja.
Na primer, u Srbiji se navodi da je “Career management skills” (veštine upravljanja karijerom)još uvek slabije prisutan u praksi savetovanja. Time se stvara izazov: ima mnogo inicijativa i alata, ali ne uvek sistemska, održiva struktura koja omogućava da svaki učenik dobije kvalitetnu uslugu.
Hrvatska – kontinuirana strategija
U Hrvatskoj je već razvijeniji sistem savetovanja. Kao što se navodi: „The objective of the Strategy of Lifelong Professional Guidance and Career Development in Croatia 2016-2020 is to … assist citizens in accessing quality professional guidance services for developing lifelong careers …
Ključne karakteristike:
• Postoji strategija koja definiše dugoročne ciljeve za savetovanje tokom celog života.
• Fokus je na dostupnosti usluga, usmeravanju ka interesovanjima i potrebama tržišta rada.
• U školama i institucijama postoje praktične usluge savetovanja koje su više integrisane u obrazovni sistem.
Slovenija – primena i kvalitet usluge
Slovenija je primer gde se karijerno savetovanje dobro institucionalizovalo:
• Savetovanje obuhvata školske učenike, studente, nezaposlene i zaposlene.
• Uveden je nacionalni „National Coordination Point for Lifelong Career Guidance“ koji ima zadatak da osigura pristup i kvalitet usluga.
• Online alati, centrali za savetovanje i rad sa različitim ciljanim grupama su dobro razvijeni.
Prednost: visoka dostupnost, različite usluge, integracija sa tržištem rada.
Bugarska – izazovi i inovacije
U Bugarskoj savetovanje funkcioniše kroz mrežu centara i institucija:
• Postoji “Information and Career Guidance Centres” koje rade sa mladima i odraslima.
• U školama su implementirani programi karijernog vođenja; ujedno se razvijaju digitalni alati i platforme (npr. AI-čatbot platforma „Profesii.info“) za podršku učenicima.
• Ipak, izazovi ostaju – veća decentralizacija, visoka potreba za kvalitetnijim uslugama, potrebna bolja integracija sistemskih resursa.
Mađarska – karijerno savetovanje kao deo školskog kurikuluma
U Mađarskoj, sistem savetovanja je zakonski uređen kao deo kurikuluma:
• „Career guidance is a separate field of development according to the National Core Curriculum (Nemzeti Alaptanterv). … for primary and secondary school students career guidance …“
• To znači da već od ranih razreda postoji obrazovni okvir koji uključuje elemente savetovanja, praktičnih veština i orijentacije ka zanimanju.
Ono što je dobro: karijerno savetovanje je integrisano u školu, ne samo dodatna aktivnost.
Uporedni osvrt – ključne razlike i šta možemo da učimo
Zemlja Snage sistema Slabosti / izazovi
Srbija Zakonski okvir, razvoj standarda, sve veća svest Neujednačena dostupnost, kapacitet,nedovoljna sistemska integracija
Hrvatska Strateški dokumenti, dostupnost usluga Potreban bolji kvalitet i evaluacija mnogih usluga
Slovenija Integracija sa tržištem rada, visoka institucionalizacija Iako razvijeno, još su moguće poboljšanja u inkluziji i resursima
Bugarska Inovativni alati, razvijanje mreža savetovanja Resursi su ograničeni, usluge nisu potpuno uniformne
Mađarska Savetovanje ugrađeno u školski kurikulum Može biti potrebno više fleksibilnosti i personalizacije usluge
Šta to znači za Srbiju i lokalne zajednice?
• Povećanje dostupnosti savetovanja u svim školama (osnovnim i srednjim), po uzoru na Sloveniju i Mađarsku.
• Jačanje strateških dokumenata koji definišu karijerno savetovanje kao javnu uslugu, kao što je to urađeno u Hrvatskoj.
• Razvoj digitalnih alata i platformi (kao u Bugarskoj) koji učenicima daju pristup karijernim informacijama i samoproceni.
• Sistematsko obučavanje savetnika, razvoj profesionalnih standarda i evaluacija kvaliteta usluga — slabost koja je identifikovana u Srbiji.
• Uključivanje tržišta rada, poslodavaca i lokalnih zajednica – kako bi savetovanje bilo relevantno i prilagođeno potrebama zaposlenosti.
Zaključak
Karijerno savetovanje nije luksuz — to je elementarnu podrška mladima u vremenu kada se tržište rada brzo menja. Iako je Srbija napravila značajne korake, iskustva iz Hrvatske, Slovenije, Bugarske i Mađarske pokazuju da je moguće ići dalje: institucionalizacija, kvalitet usluga, digitalna rešenja i sistemska dostupnost. Lokalni centri poput FORCA u Požegi imaju važnu ulogu upravo u tome da pretvore te dobre prakse u stvarnost za mlade u manjem gradu i regionu.