Blog: Job Shadowing – zašto je iskustvo iz prve ruke važno pre donošenja karijerne odluke?

Kako izgleda jedan radni dan u zanimanju koje nas interesuje? Da li je posao zaista onakav kakvim ga zamišljamo? I koliko možemo biti sigurni u svoj karijerni izbor ako nikada nismo imali priliku da vidimo kako taj posao izgleda u praksi?

Izbor zanimanja jedna je od važnih odluka sa kojima se mladi suočavaju tokom obrazovanja i planiranja svoje budućnosti. Ipak, mnogi ovu odluku donose na osnovu ograničenih informacija, utisaka sa društvenih mreža, iskustava drugih ljudi ili predstava o tome šta određena profesija podrazumeva.

Iako su informacije o zanimanjima danas dostupnije nego ikada, postoji velika razlika između onoga što znamo o nekom poslu i onoga što možemo da naučimo kada ga upoznamo u stvarnom radnom okruženju.

Upravo tu razliku pomaže da prevaziđemo Job Shadowing, odnosno „Senka na poslu“, metoda karijernog istraživanja koja mladima omogućava da zanimanja upoznaju iz prve ruke.

Šta je Job Shadowing i kako funkcioniše?

Job Shadowing je oblik iskustvenog učenja tokom kojeg mlada osoba provodi određeno vreme u realnom radnom okruženju, prateći zaposlenog u obavljanju njegovih svakodnevnih profesionalnih aktivnosti.

Za razliku od stručne prakse, gde je naglasak najčešće na obavljanju konkretnih radnih zadataka i razvijanju praktičnih veština, Job Shadowing je prvenstveno usmeren na posmatranje, upoznavanje zanimanja i razumevanje radnog procesa.

To znači da mlada osoba dobija priliku da vidi kako izgleda tipičan radni dan, sa kakvim se izazovima zaposleni susreću, koje zadatke obavljaju, kako sarađuju sa kolegama i koje su kompetencije neophodne za uspešno obavljanje posla.

Na primer, učenik koji razmišlja o karijeri grafičkog dizajnera može provesti određeno vreme u dizajnerskom studiju. Umesto da samo posmatra završene kreativne radove, ima priliku da upozna čitav proces – od komunikacije sa klijentima i razumevanja njihovih zahteva, preko razvoja idejnog rešenja, do izmena, rokova i timske saradnje.

Na taj način otkriva da određeno zanimanje nije samo ono što vidimo kao njegov konačni rezultat, već čitav niz aktivnosti, odgovornosti i veština koje stoje iza njega.

Zanimanje tako prestaje da bude samo naziv na spisku profesija i postaje konkretno iskustvo koje možemo da razumemo i procenimo.

Zašto su stvarna iskustva važna za karijerno odlučivanje?

Kada razmišljamo o budućem zanimanju, često polazimo od idealizovane slike određenog posla.

Nekada nas privlači kreativnost koju povezujemo sa nekom profesijom. Nekada mogućnost dobre zarade, fleksibilno radno vreme, rad sa ljudima ili prilika za profesionalni razvoj.

Međutim, svako zanimanje ima i svoju manje vidljivu stranu – svakodnevne obaveze, rutinske zadatke, odgovornosti, izazove i zahteve koje nije uvek moguće razumeti kroz opise zanimanja ili kratke video-sadržaje.

Job Shadowing omogućava mladima da uporede svoja očekivanja sa stvarnošću.

Ponekad će to iskustvo potvrditi njihovo interesovanje. Posao koji su zamišljali kao zanimljiv može se pokazati još privlačnijim kada vide kako izgleda u praksi.

U drugim situacijama mogu otkriti da im određeni način rada ne odgovara ili da profesija zahteva aktivnosti koje nisu u skladu sa njihovim interesovanjima.

I jedan i drugi ishod predstavljaju vredan rezultat.

Cilj Job Shadowing-a nije da mladoj osobi potvrdi da je izabrala pravo zanimanje, već da joj pomogne da donese informisaniju i promišljeniju karijernu odluku.

„Senka na poslu“ je mnogo više od posete kompaniji

Da bi Job Shadowing imao stvarnu vrednost, važno je da bude deo šireg procesa karijernog vođenja i savetovanja.

Sama poseta radnom okruženju može biti zanimljiva, ali njena obrazovna vrednost postaje mnogo veća kada mlada osoba zna šta želi da istraži i kada dobije priliku da razmisli o onome što je videla.

Zato se kvalitetno organizovan Job Shadowing može posmatrati kroz tri međusobno povezane faze.

1. Priprema – šta želim da saznam?

Pre odlaska u kompaniju ili organizaciju važno je razgovarati sa mladom osobom o njenim interesovanjima, sposobnostima, radnim vrednostima i očekivanjima.

U ovoj fazi karijerno savetovanje pomaže da se definišu pitanja na koja bi iskustvo trebalo da pruži odgovore.

Na primer:

Kako zaista izgleda radni dan u ovom zanimanju?

Koje veštine i znanja su najvažniji?

Da li posao podrazumeva samostalan ili timski rad?

Koliko je važna komunikacija sa drugim ljudima?

Koji su najveći izazovi ovog zanimanja?

Koje obrazovanje i dodatne obuke su potrebni?

Kada mlada osoba ima jasno definisana pitanja, njeno iskustvo postaje usmereno karijerno istraživanje, a ne samo posmatranje radnog okruženja.

2. Iskustvo – kako posao izgleda u stvarnosti?

Tokom boravka u radnom okruženju mlada osoba ima priliku da prati svakodnevne aktivnosti zaposlenog, upozna organizaciju rada i, kada okolnosti dozvoljavaju, postavlja pitanja o zanimanju.

Posebno je važno obratiti pažnju na ono što se ne nalazi u formalnim opisima poslova.

Kakva je atmosfera na radnom mestu? Kako zaposleni rešavaju probleme? Koliko često sarađuju? Kako se nose sa rokovima? Šta im predstavlja najveće zadovoljstvo, a šta najveći izazov?

Odgovori na ova pitanja mogu biti podjednako značajni kao i informacije o potrebnom obrazovanju ili profesionalnim kvalifikacijama.

3. Refleksija – šta sam naučio/la o zanimanju, ali i o sebi?

Jedan od najvažnijih delova Job Shadowing-a odvija se nakon završetka posete.

Razgovor sa karijernim savetnikom omogućava mladoj osobi da analizira svoje utiske i poveže ih sa sopstvenim interesovanjima, kompetencijama i planovima.

U ovoj fazi posebno su korisna pitanja:

Šta me je najviše iznenadilo?

Šta mi se dopalo, a šta nije?

Da li je posao drugačiji od onoga što sam očekivao/la?

Koje svoje sposobnosti prepoznajem kao korisne za ovo zanimanje?

Koje kompetencije bi trebalo dodatno da razvijam?

Da li želim da nastavim da istražujem ovo zanimanje?

Upravo ova refleksija pretvara iskustvo u znanje koje može pomoći prilikom donošenja narednih karijernih odluka.

Nije dovoljno pitati „Da li mi se posao sviđa?“

Jedna od čestih grešaka prilikom istraživanja zanimanja jeste oslanjanje isključivo na prvi utisak.

Mladi nakon upoznavanja određenog posla mogu zaključiti da im se on dopada ili ne dopada. Međutim, mnogo je važnije razumeti razloge koji stoje iza takvog zaključka.

Ukoliko mlada osoba otkrije da joj se određeno zanimanje dopada zbog mogućnosti kreativnog izražavanja, rešavanja problema ili komunikacije sa ljudima, ona istovremeno saznaje nešto važno o svojim profesionalnim interesovanjima i radnim vrednostima.

Sa druge strane, ukoliko shvati da joj ne odgovara visok stepen rutine, način organizacije rada ili određena vrsta odgovornosti, i to predstavlja korisno saznanje.

Takvi zaključci mogu joj pomoći da prepozna druga zanimanja koja bolje odgovaraju njenim potrebama i potencijalima.

Zbog toga je važno da Job Shadowing ne posmatramo kao proveru jednog zanimanja, već kao priliku da mladi bolje upoznaju i svet rada i sebe same.

Zašto je Job Shadowing važan i za poslodavce?

Iako je prvenstveno usmeren na podršku mladima, Job Shadowing može imati značajnu vrednost i za kompanije i organizacije koje se uključuju u njegovu realizaciju.

Otvaranjem svojih vrata mladima, poslodavci doprinose boljem razumevanju potreba tržišta rada, predstavljaju zanimanja i kompetencije koje su važne u njihovoj delatnosti i ostvaruju direktniji kontakt sa budućim generacijama zaposlenih.

Ovakav vid saradnje posebno je značajan u lokalnim zajednicama, gde mladi često nemaju dovoljno mogućnosti da neposredno upoznaju različita zanimanja.

Pored toga, Job Shadowing omogućava poslodavcima da predstave i manje poznate profesije, koje možda nisu prvi izbor mladih, ali nude značajne mogućnosti za profesionalni razvoj.

Na ovaj način jača se saradnja između obrazovanja, karijernog vođenja i privrede, a mladima se pruža realnija slika mogućnosti koje postoje na tržištu rada.

Jedno iskustvo ne određuje celu karijeru

Važno je razumeti da karijerna odluka ne mora biti konačna, niti jedno iskustvo može pružiti potpunu sliku o određenoj profesiji.

Način rada može se razlikovati između kompanija, timova i radnih mesta, čak i kada je reč o istom zanimanju.

Zato Job Shadowing treba posmatrati kao jedan od koraka u procesu istraživanja karijernih mogućnosti.

Nakon tog iskustva mlada osoba može odlučiti da nastavi da istražuje određenu profesiju, stekne dodatne veštine, razgovara sa drugim stručnjacima ili razmotri potpuno drugačiji karijerni pravac.

Svaki od ovih koraka doprinosi boljem razumevanju sopstvenih mogućnosti i sigurnijem donošenju odluka.

Dobar karijerni izbor nije nužno onaj koji donesemo najbrže, već onaj koji donosimo na osnovu dovoljno informacija, iskustva i razumevanja sopstvenih potreba.

Od informacija do iskustva – korak bliže svetu rada

Karijerno vođenje i savetovanje imaju važnu ulogu u pružanju podrške mladima da prepoznaju svoja interesovanja, procene kompetencije i upoznaju različite obrazovne i profesionalne mogućnosti.

Međutim, informacije same po sebi nisu uvek dovoljne.

Job Shadowing predstavlja važnu vezu između karijernog savetovanja i realnog sveta rada. On mladima omogućava da ono o čemu su do tada samo slušali ili čitali sagledaju u konkretnom profesionalnom okruženju.

Istovremeno, podseća nas da karijerni razvoj nije jednokratna odluka, već proces tokom kojeg istražujemo, učimo, preispitujemo svoja očekivanja i otkrivamo nove mogućnosti.

Zato je važno da mladima ne govorimo samo koja zanimanja postoje, već da im, kad god je to moguće, pružimo priliku da ih neposredno upoznaju.

Jer najbolje karijerne odluke ne nastaju samo iz informacija o svetu rada, već i iz prilike da taj svet doživimo.

Ne biraj zanimanje samo na osnovu onoga što o njemu čuješ. Istraži ga, postavljaj pitanja i, kada god imaš priliku, upoznaj ga iz prve ruke.

Slične objave