Blog: Kako da upoznaš svoje kompetencije i povežeš ih sa tržištem rada?

Da li znaš koje kompetencije poseduješ i koliko one mogu biti važne za tvoju buduću karijeru? Možda imaš mnogo više znanja i veština nego što misliš, ali još uvek ne znaš kako da ih prepoznaš, predstaviš i iskoristiš u svetu rada.

Kada nas neko pita „Koje su tvoje kompetencije?“, najčešće pomislimo na diplomu, završene kurseve, sertifikate ili prethodno radno iskustvo. Međutim, kompetencije su mnogo više od formalnih kvalifikacija. One obuhvataju znanja, veštine i sposobnosti koje stičemo tokom obrazovanja, rada, ali i kroz svakodnevne aktivnosti i različita životna iskustva.

Prepoznavanje sopstvenih kompetencija jedan je od najvažnijih koraka u planiranju karijere. Tek kada razumemo šta znamo, šta umemo i u čemu smo dobri, možemo realnije da sagledamo svoje mogućnosti i povežemo ih sa potrebama tržišta rada.

Kompetencije nisu samo ono što piše u CV-ju

Zamisli da si učestvovao/la u organizaciji školskog događaja. Kada bi te neko pitao šta si radio/la, možda bi odgovorio/la: „Pomagao/la sam oko organizacije.“

Na prvi pogled, to možda ne deluje kao značajno iskustvo. Ali razmisli šta je sve bilo potrebno da bi događaj uspeo.

Možda si komunicirao/la sa učesnicima, dogovarao/la zadatke, rešavao/la probleme, vodio/la računa o rokovima ili pronalazio/la rešenja kada nešto nije išlo po planu.

Upravo kroz takve aktivnosti razvijaju se kompetencije poput komunikacije, timskog rada, organizacije, odgovornosti, upravljanja vremenom i prilagođavanja novim situacijama.

Slično je i sa volontiranjem, sportom, studentskim projektima, angažovanjem u lokalnoj zajednici ili porodičnim obavezama. Svako od ovih iskustava može doprineti razvoju kompetencija koje su primenljive u različitim zanimanjima.

Zato, kada razmišljaš o tome šta možeš da ponudiš budućem poslodavcu, nemoj se ograničavati samo na prethodna zaposlenja.

Važno je ne samo gde si radio/la, već i šta si kroz svoja iskustva naučio/la da radiš.

Kako da prepoznaš svoje kompetencije?

Dobar početak je jednostavna samoprocena. Ne moraš odmah da znaš kojim zanimanjem želiš da se baviš. Najpre pokušaj da sagledaš svoja znanja, veštine, interesovanja i oblasti u kojima želiš da napreduješ.

U tome ti mogu pomoći tri pitanja.

1. Šta znam?

Razmisli o znanjima koja si stekao/la kroz školovanje, fakultet, obuke, kurseve ili samostalno učenje.

Možda poznaješ strani jezik, osnove programiranja, grafički dizajn, administrativne procedure ili određenu stručnu oblast.

Ne zaboravi ni znanja koja si stekao/la iz ličnog interesovanja. Ponekad upravo ono što učimo iz radoznalosti može postati važan deo našeg profesionalnog razvoja.

2. Šta umem?

Znati nešto i umeti to primeniti nisu uvek iste stvari.

Razmisli o konkretnim zadacima koje možeš uspešno da obaviš. Da li umeš da organizuješ aktivnosti, razgovaraš sa različitim ljudima, rešavaš probleme, koristiš digitalne alate ili samostalno pronalaziš informacije?

Pokušaj da za svaku prepoznatu veštinu pronađeš konkretan primer iz svog iskustva.

Umesto da samo kažeš „Dobro radim u timu“, razmisli o situaciji u kojoj si sarađivao/la sa drugima kako biste ostvarili zajednički cilj.

Takvi primeri pomoći će ti kasnije i prilikom pisanja CV-ja ili pripreme za razgovor za posao.

3. Šta želim da razvijam?

Niko ne poseduje sve kompetencije koje su potrebne za svako zanimanje. To nije ni cilj karijernog razvoja.

Važno je da prepoznaš oblasti u kojima želiš da napreduješ i da razmisliš kako to možeš postići.

Možda želiš da unaprediš strani jezik, razviješ digitalne veštine, stekneš više samopouzdanja u javnom nastupu ili naučiš da koristiš neki profesionalni alat.

Samoprocena nije samo prepoznavanje onoga u čemu smo dobri. Ona nam pomaže i da razumemo šta možemo da postanemo.

Kako da povežeš svoje kompetencije sa tržištem rada?

Kada bolje upoznaš svoje kompetencije, sledeći korak je da istražiš gde one mogu biti primenjene.

Tržište rada se menja, pojavljuju se nova zanimanja, a postojeći poslovi zahtevaju prilagođavanje i kontinuirano usavršavanje. Zbog toga je važno da ne razmišljaš samo o tome koji posao želiš, već i koje kompetencije taj posao zahteva.

Na primer, ako si dobar/a u komunikaciji, to može biti značajna prednost u različitim oblastima, od prodaje i korisničke podrške do obrazovanja, marketinga ili upravljanja projektima.

Ipak, ista kompetencija se ne koristi na isti način u svakom zanimanju. Komunikacija sa klijentima u prodaji razlikuje se od komunikacije koju svakodnevno koristi nastavnik ili projektni koordinator.

Zbog toga je korisno da istražiš konkretne poslove koji te interesuju.

Čitaj oglase za posao, čak i kada trenutno ne planiraš da konkurišeš. Obrati pažnju na zadatke, potrebna znanja, veštine i iskustvo koje poslodavci navode.

Uporedi nekoliko oglasa za slično zanimanje. Tako možeš prepoznati koje se kompetencije najčešće traže i koliko se one poklapaju sa onima koje već poseduješ.

Oglasi za posao mogu biti odličan izvor informacija, ne samo za pronalaženje zaposlenja, već i za planiranje daljeg učenja.

Istraži zanimanje, a ne samo njegov naziv

Koliko puta si čuo/la naziv nekog zanimanja, a da zapravo nisi bio/la siguran/na šta osoba koja se njime bavi svakodnevno radi?

Naziv radnog mesta često ne govori dovoljno o stvarnim zadacima, odgovornostima i radnom okruženju.

Dve osobe na pozicijama sa istim nazivom mogu imati različite obaveze, u zavisnosti od kompanije, sektora ili organizacije posla.

Zato je važno da istražiš kako određeno zanimanje izgleda u praksi.

Razgovaraj sa ljudima koji već rade posao koji te zanima. Pitaj ih kako izgleda njihov radni dan, šta im je najzahtevnije, koja znanja najviše koriste i šta bi savetovali nekome ko tek ulazi u tu oblast.

Ako imaš mogućnost, poseti kompaniju, učestvuj u programu profesionalne orijentacije, obavi stručnu praksu ili se uključi u aktivnosti koje ti omogućavaju da upoznaš radno okruženje.

Takva iskustva često mogu da ti pomognu da jasnije sagledaš da li određeno zanimanje odgovara tvojim interesovanjima, sposobnostima i očekivanjima.

Kompetencije nisu nepromenljive – one se razvijaju

Jedna od najvažnijih stvari koju treba da znaš jeste da kompetencije nisu nešto što jednom zauvek posedujemo ili nemamo.

One se razvijaju kroz učenje, vežbu, iskustvo i saradnju sa drugima.

To znači da ne moraš već danas da poseduješ sve kompetencije koje se traže za posao kojim želiš da se baviš.

Mnogo je korisnije da razumeš šta već znaš i šta je potrebno da dodatno naučiš.

Na primer, ako želiš da radiš u oblasti digitalnog marketinga, možda već imaš dobre komunikacione veštine, kreativnost i iskustvo u kreiranju sadržaja za društvene mreže. Istovremeno, možeš prepoznati da ti nedostaju određena tehnička znanja, poput analize podataka ili rada sa specifičnim digitalnim alatima.

To ne znači da taj posao nije za tebe. Naprotiv, sada imaš jasniju predstavu o tome šta je potrebno da uradiš kako bi mu se približio/la.

Umesto pitanja „Da li sam dovoljno dobar/a za ovo zanimanje?“, postavi sebi pitanje:

„Koje kompetencije već imam, a koje treba da razvijem da bih ostvario/la svoj karijerni cilj?“

Od samoprocene do konkretnog karijernog plana

Prepoznavanje kompetencija ima najveću vrednost kada ga pretvorimo u konkretne korake.

Kada povežeš svoja interesovanja, postojeća znanja i veštine sa zahtevima zanimanja koje te privlači, možeš napraviti realističniji plan karijernog razvoja.

Taj plan ne mora biti komplikovan.

Za početak, odaberi zanimanje ili oblast koja te interesuje. Istraži koje kompetencije su potrebne, a zatim ih uporedi sa onima koje već poseduješ.

Razmisli šta bi mogao biti tvoj sledeći korak.

Možda je to dodatna obuka, stručna praksa, volontiranje, razgovor sa poslodavcem ili nastavak obrazovanja. Ponekad će najkorisniji korak biti upravo sticanje novog iskustva koje će ti pomoći da bolje razumeš sebe i svet rada.

Važno je da postaviš dostižne ciljeve i da svoj napredak povremeno preispituješ.

Karijerni plan nije dokument koji jednom napišemo i zauvek pratimo. On se menja zajedno sa našim interesovanjima, mogućnostima i okolnostima na tržištu rada.

Ne moraš sve da otkriješ sam/a – tu je Job Info Centar

Upoznavanje sopstvenih kompetencija i donošenje karijernih odluka mogu biti izazovni, posebno kada tek ulaziš u svet rada ili razmišljaš o promeni profesionalnog pravca.

Upravo zato postoji karijerno savetovanje.

U Job Info Centru mladi mogu dobiti podršku da bolje prepoznaju svoja znanja, veštine i potencijale, istraže različita zanimanja i sagledaju mogućnosti koje im se nude na tržištu rada.

Kroz individualno i grupno karijerno savetovanje, kao i alate za procenu kompetencija poput Basic Check-a, mladi imaju priliku da bolje upoznaju svoje sposobnosti i razmisle o narednim koracima u obrazovanju i zapošljavanju.

Cilj nije da neko umesto tebe odluči čime treba da se baviš, već da dobiješ informacije, podršku i alate koji će ti pomoći da samostalno doneseš odluku.

Tvoja karijera počinje upoznavanjem sebe

Ne moraš odmah da znaš čime želiš da se baviš narednih deset godina. Nije neophodno ni da već sada poseduješ sve veštine koje se traže na tržištu rada.

Važno je da počneš da istražuješ.

Razmisli o iskustvima koja već imaš, prepoznaj kompetencije koje si kroz njih razvio/la, upoznaj zanimanja koja te interesuju i pronađi mogućnosti za dalje učenje.

Jer uspešno planiranje karijere ne počinje pitanjem „Gde mogu da se zaposlim?“, već pitanjima „Ko sam, šta mogu i u kom pravcu želim da se razvijam?“

Svako iskustvo može biti prilika za učenje, a svaka prepoznata kompetencija korak bliže zanimanju koje ti odgovara.

Ako želiš da bolje upoznaš svoje kompetencije i istražiš mogućnosti za razvoj karijere, obrati se najbližem Job Info Centru.

Više informacija o uslugama i mogućnostima karijernog savetovanja pronađi na www.jobinfo.rs.

Slične objave